zero waste

“30 minuta pauze za ručak, ne da mi se sjesti negdje pa sam naručio dostavu, još jednu coffee to go, malo unaprijed narezanog voća u plastici, jedan čips za poslije…”

Ovo je uobičajen tijek razmišljanja velikog broja ljudi ljudi na planetu koji generiraju do 1,5 kilograma otpada po osobi po danu. Svaki dan za cijenu jednog ručka i kave iza ovakvog potrošača ostaje kontejner za hranu iz dostave od polistirenskog „stiropora“, plastični pribor, papirnata čašica za coffee to go s premazom od polietilenske plastike, plastični poklopac, polipropilenska vrećica od čipsa, odnosno ostaje otpad koji će ostati u svom izvornom obliku na ovom planetu i više od 1000 godina do svog pretvaranja u mikroplastiku.

ZERO WASTE je redefinicija sustava u kojem živimo. Živimo u linearnom sustavu u kojem uzimamo od planeta i onda pola ispuštamo u atmosferu, a pola pretvaramo u toksin i zakapamo nazad u neku rupu. Ideja ZERO WASTEA je cirkularna ekonomija koja podrazumijeva da otpad postaje resurs ili se kao kompost vraća prirodi.

Odvajaj sav otpad prema tipu otpada i prema uputama tvog komunalnog poduzeća, ali uzmi u obzir da je i za reciklažu potrebna energija i da količinu otpada koju trenutno generiramo nije moguće održivo obraditi.

Nemoj misliti da će reciklaža riješiti problem. Reciklaža troši jako puno energije, a plastika je često neiskoristiva, kontaminirana, zaprljana ili nepoznatog tipa. Reciklažom možemo riješiti samo do 20 % plastike koju konzumiramo. Potrebno je drastično smanjenje konzumacije plastike kako bi globalni reciklažni kapaciteti mogli održivo opstojati.

Ključ je smanjiti količinu otpada i promijeniti navike. Reciklaža je u ZERO WASTE načinu života zadnja opcija.

U RH sve je češći model naplate komunalnih usluga putem vaganja i prema količini odloženog smeća. Zamisli da cijeli otpad koji generiraš staviš u kante za reciklažu te u svoj vrt i da na kraju nemaš „ostali otpad“? Možda ćeš „ostali otpad“ rijetko imati, ali ćeš komunalne usluge plaćati daleko manje. Umjesto 4 velikih vreća plastičnog otpada imat ćeš jednu šaku plastike na kraju mjeseca.

Plastika treba alternativu i nije ekološki prihvatljiva. Jesi li znao da se uopće ne razgrađuje? Koristio si je dovoljno, sad treba promijeniti navike. Industrija na ovo neće reagirati jer je vođena kapitalnim interesima. Ti si ta promjena koja je potrebna.

Zagadili smo svijet svojim djelovanjem do te mjere da se odbrojavaju zadnji trenutci u kojima možemo nešto učiniti. Prema znanstvenicima riba će nestati 2048. godine, koralj može nestati za nekoliko godina, najkasnije za 30, rušimo prašumu i gubimo čovjekolike majmune da bismo sadili palme za palmino ulje jer bi ljudi rado imali Nutellu i čips, 100 000 morskih sisavaca godišnje umire samo uslijed gušenja plastikom ili gutanja plastike, više od 70 % pitke vode iz slavine u EU-u ima mikroplastiku i nanoplastiku u sebi, a u nekim zemljama i više od 90 % itd. Ovo je već dovoljno razloga.

Svake se godine računa kojeg smo datuma potrošili sve resurse koje nam planet može ponuditi te godine i koliko je to održivo i obnovljivo. Svake godine sve potrošimo već do ljeta. Pogledaj koliki je tvoj utjecaj na okoliš i koji je ove godine tzv. Earth Overshoot Day. Želiš znati koji je tvoj CO2 otisak i kako pridonosiš klimatskim promjenama? Je li bolje da ideš avionom, autom, vlakom ili biciklom? Izračunaj svoj otisak na kalkulatoru MyClimate.

Trenutno živimo jako neodrživo, eksploatiramo planet nemilice i zagađujemo ekosustave koji nam daju hranu, pitku vodu i zrak koji dišemo. Sad je krajnje vrijeme za promjenu navika, trebamo uzeti u obzir riječi upozorenja bivšeg tajnika UN-a Ban Ki Moona: „Ako se ne trgnemo odmah i ne mijenjamo svoje navike, bojim se da ćemo svi morati potonuti s istim brodom.“